Predgovor

Abstract

Nakon nekoliko tematskih brojeva Dijalog 1-2, 2023. predstavlja redovno izdanje koje se sastoji iz recentnih radova pristiglih u proteklom periodu, ali i nekolicine koji su usljed poteškoća izazvanih pandemijom Covid-19 naknadno prispjeli za objavljivanje. Pored izvornih znanstvenih radova, u ovom broju se nalazi i nekoliko preglednih radova s posebnim težištem na intelektualne portrete znamenitih bosanskohercegovačkih intelektualaca kao što su Predrag Finci ili Dimitrije Mitrinović. Na taj način redakcija Dijaloga nastavlja s praksom refleksije domaćeg mišljenja u dijalogu sa svjetskim tokovima. U ostatku ovog broja nalazi se i nekoliko osvrta na recentnija izdanja domaćih i autora u susjedstvu koja su obilježila protekli period.

U svom tekstu “Fenomen hermeneutike učitavanja: Heideggerova učitavanja Hölderlinu i Nietzscheu u drugome periodu mišljenja (1934–1946)” autor Safer Grbić ukazuje na fenomen koji je, kako on pokazuje, umakao povjesničarima filozofije, interpretima i misliocima koji se referiraju na Hiedeggera. Premda je, po mišljenju autora, riječ o jednom sveobuhvatnom fenomenu, u smislu da on obuhvaća i sve druge fenomene, bili oni frekventni u Heideggerovu opusu ili ipak manje frekventni, tim prije zaslužuje posebnu pažnju. Riječ je o fenomenu hermeneutike učitavanja. S tim u vezi autor razvija, a i dokazuje hipotezu cijelog rada po kojoj su u Heideggerovu drugom periodu mišljenja prikaz teksta i interpretacija teksta toliko sjedinjeni da zapravo čine prikaz interpretacije ili interpretaciju prikaza na način da se više ne zna šta je prikaz teksta, a šta je interpretacija teksta.

Vesna Stanković Pejnović i Damir Vesely u svom tekstu “Čemu još obrazovanje?” propituju jedan intrigantan spis iz Nietzscheove ostavštine. Riječ je o tekstu pod naslovom “O budućnosti naših obrazovnih ustanova”. Premda, na prvi pogled, malo neobična tema za ovog velikog mislioca, autori osvjetljuju širi kontekst unutar kojega Nietzsche pristupa obrazovnim problemima. U svojim predavanjima o budućnosti njemačkih obrazovnih ustanova Nietzsche prepoznaje trostruku nemogućnost: (i) nemogućnost filozofije, (ii) nemogućnost umjetnosti i (iii) nemogućnost istinske religije (tj. filologije). Ove nemogućnosti i zapriječenosti, prema Nietzscheu, proizlaze iz demokratskog ustrojstva institucija. Taj okvir je nepomirljiv spram, dosljedno Nietzscheovom stavu, aristokratskog porijekla i filozofije, i umjetnosti i religije. Problem ipak, argumentiraju autori, pruža priliku povijesno-mislilačkom (a) pitanju o smislu obrazovanja, (b) pitanju o smislu naroda i (c) pitanju o smislu jezika.

Iva Šokičić u svom tekstu na engleskom jeziku “The New Real as the New Order of the Virtual and Hyperreal Existence” problematizira fenomen nove virtualne društvene stvarnosti seksualnosti u svjetlu bodrijarovske terminologije rekonstruirajući stvarnost kao Novo Stvarno. U fokusu autoričinog interesovanja je internetska interakcija, njezina simulirana stvarnost, hiperrealni životu oblikovani prema iluzijama personalne i interpersonalne sveprisutnosti, osobito konceptualizacije i kreranja društvenih i odnosa među spolovima u svijetu virtualne komunikacije.

Nevad Kahteran u svom tekstu “Dimitrije Mita Mitrinović (1887, Donji Poplat, BiH – 1953, Richmond-upon-Thames, Surrey, UK”, na sedamdesetu obljetnicu smrti ovog bosanskohercegovačkog intelektualca, kojeg je Zapad još onomad priznao i koji je ostvario zavidnu akademsku reputaciju u Ujedinjenom Kraljevstvu i koji je uspostavio iznimno vrijedne linkove diljem Europe, nastoji ukazati iznova na značaj njegovog opusa u našoj sredini, gdje decenijama nije bilo riječi o njemu, niti su objavljivani njegovi radovi.

U tekstu “Predrag Finci – najraskošniji filozof estetičar u BiH i regionu” Nevad Kahteran je napravio kronološki pregled njegovih knjiga kojim želi skrenuti pozornost široj akademskoj zajednici na, kako autor kaže, njegov golemi oeuvre na intersekcijama.

Kerim Sušić je napisao osvrt na knjigu autora Elmane i Harisa Cerića izdatu 2020. godine pod naslovom Strip kao medij filozofske poruke: stripozofski pristup nastavi filozofije. Ova izuzetno zanimljiva i nadasve inovativna knjiga koju predstavlja Sušić svojim sadržajem, namjerom i ciljevima, te posebno kroz pozitivno ocijenjene ishode praktične primjene naznačenih teorijsko-metodoloških istraživanja, potvrđuje, cijeni autor, kako su moguće i poželjne inovacije koje će doprinijeti razvoju učeničke kreativnosti, kao i njihovom aktiv­nom i ravnopravnom učešću u oblikovanju nastavnog procesa.

Milena Simović u ovom broju prikazuje knjigu, udžbenik Fuada Puriševića, Opće upravno pravo, Tom prvi, Pojmovno određenje uprave i nosioci upravne funkcije, 2022. i Opće upravno pravo, Tom drugi, Teritorijalna organizacija uprave i radni/službenički odnosi kadrova u upravi u Bosni i Hercegovini. Autorica konstatira da je snažan razvoj upravnog prava kao samostalne pravne discipline u bh. nauci popraćen odgovarajućim djelima koja se sveobuhvatno i sistemski bave upravnim pravom. To je upravo širi kontekstu u kome se javlja ova knjiga Fuada Puriševića. U ovom udžbeniku su sadržana poglavlja o temama kojima se, kako kaže autorica, autor kontinuirano duži niz godina bavi u svom naučnom radu, što posebno doprinosi naučnoj utemeljenosti udžbenika. Iako je ponajprije riječ o udžbeniku namijenjenom studentima, djelo prof. Puriševića ima izraženu pravnonaučnu vrijednost, na što ukazuje i obim bibliografije i korištenih pravnih izvora.

Asim Mujkić u svom osvrtu naslovljenom kao “Prilog bosanskom pitanju” analizira osnovne ideje netom objavljene knjige Slave Kukića Narod i nacija (2023) koja je već izazvala polemičke tonove na bosanskohercegovačkoj javnoj, intelektualnoj i akademskoj sceni. Takav razvoj događaja upravo potvrđuje ključnu tezu autora osvrta, naime, da će za svakoga ko se upušta u analizu ili kritiku etnonacionalističke hegemonije u BiH koja već trideset godina drži u potčinjenosti njene ljude knjiga profesora Kukića predstavljati izuzetno vrijedan doprinos toj diskusiji. Knjiga Narod i nacija argumentirano otvara jednu sasvim novu perspektivu za razumijevanje ukupnog društvenog i političkog problema u BiH. Naime, Kukić, pored uobičajenog B-H-S nacionalističkog trojca koji sistematski razara društveno tkivo i svaku smislenu perspektivu za BiH, identificira “još jednog” člana u toj ekipi koji, možda na prvi pogled, nema izravno nacionalističko obilježje, ali ga Kukić obilježava kao “sastavnicu bošnjačkog nacionalizma” – ideju ‘bosanske nacije’.

Nevad Kahteran piše osvrt pod naslovom “Medhótá śrávaḥ II: Misao i slovo: zbornik u čast Mislava Ježića povodom sedamdesetog rođendana”. Autor se poziva na vlastito poznanstvo i iskustvo intelektualnog druženja i suradnje s Ježićem konstatirajući da je upravo zbog svojeg poredbenofilozofijskog interesovanja i uklona za istočnjačke filozofije akad. Mislav Ježić više godina zaredom gostovao na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Sarajevu i da preko dvije decenije traje ta naša surađivačka konverzacija i prijateljevanje s ovim izvanrednim hrvatskim znanstvenikom koji, bez imalo dvojbe i krzmanja, spada u red vodećih europskih i svjetskih poznavatelja sa svojeg područja istraživanja, te nas je silno razveselila činjenica da su njegove kolege i studenti, sukladno dobrim akademskim običajnostima, posvetili ovaj Festschrift njemu u čast i nadasve znanstvenom opusu svjetskog značaja, koji je još uvijek narastajućeg karaktera, a kojeg se ne bi postidio bilo koji prestižni sveučilišni centar u svijetu.