Kreativnost kao moć odgoja: ka transformativnim kreacijskim kompetencijama univerzitetskih nastavnika
DOI:
https://doi.org/10.5644/DIJALOG.2023.3-4.06Keywords:
kreativnost, moć odgoja, transformativne kreacijske kompetencije, univerzitetska kreacijska agendaAbstract
Danas je, čini se, više nego ikada, potrebno vraćanje čovjeka njegovoj kreacijskoj suštini/prirodi. Obitelj i škola/univerzitet sve se teže opiru najčešće oktroiranim tržišnim/političkim “vrijednostima”/pritiscima, gdje se ljudska kreativnost promatra i odgojno/kurikularno situira kao slučaj i “privjesak”, a ne temeljni ishod/uvjet svekolikog individualnog i društvenog rasta i razvoja. Kreativnost je jedan od ključnih izazova i preventivnih faktora raznolikih društvenih malformacija/destruktivnosti gdje agresivnost, kao već ustaljeni način “komunikacije”, u različitim formama i modalitetima, poprima zabrinjavajuće razmjere i rezultira često pogubnim posljedicama. Kreativnost, potreba za stvaranjem nečega novog i korisnog, srž je ljudske (radoznale) prirode. Škole bi je imperativno trebale poticati pripremajući tako kreativne i inovativne članove za danas već uveliko tranzicijski globalizirano društvo, tržišta rada, za život uopšte. Naši univerziteti, kao visoke škole presudno značajne i odgovorne organizacije unutar odgojno-obrazovnog sistema, putem različitih programskih sadržaja i aktivnosti, implicite potiču kreativnost nastavnika i saradnika. No, to ne isključuje potrebu razvijanja jedne eksplicitne, kreacijske univerzitetske agende usmjerene na jačanje kreacijskih kompetencija akademskog kadra. Otuda je cilj u ovome radu predstaviti i obrazložiti cilj, očekivane ishode i tematske cjeline-sadržaje jedne edukacijske, psihologijski utemeljene agende, tragajući za mogućim odgovorima na pitanje o ključnim kreacijskim kompetencijama univerzitetskih nastavnika i saradnika kao rasadnika i sijača autentičnih modela ljudske kreativnosti. Rezultati, temeljem teorijske i komparativne analize upućuju na transformativne kreacijske kompetencije: generiranje, elaboriranje i povezivanje ideja, kreativno rješavanje problema i originalan rad. Rad je i apel za uspostavljanje univerzitetskih kvalifikacijskih kreacijskih standarda te poziv na kontinuirano teorijsko i empirijsko propitivanje intradisciplinarnih i interdisciplinarnih veza, osobito psihologije i pedagogije na putevima ka sistematskom poticanju ljudskog stvaralaštva kao brane ljudskoj destruktivnosti i (re)afirmacije moći (institucionalnog) odgoja.
References
Amabile M. Teresa, Creativity and the Labor of Love. In The Nature of Human Creativity, edited by R.J. Sternberg and J. Kaufman, 1 – 15, Cambridge University Press,Cambridge, 2018.
Amabile M. Teresa and Michael G.Pratt, The dynamic componential model of creativity and innovation in organizations: Making progress, making meaning. Research in Organizational Behavior, 36, 157–183. doi:10.1016/j.riob.2016.10.001, 2016.
Beghetto A. Ronald (2017). Creativity in teaching. In J.C. Kaufman, J. Baer, V.P. Glaveanu (Eds.). Cambridge handbook of creativity across different domains, Cambridge University Press, Cambridge, 2017.
Crossan M. Marry & Apaydin Marina, A multi-dimensional framework of organizational innovation: A systematic review of the literature. Journal of Management Studies, 47, pp. 1154– 1191. doi: 10.1111/j.1467-6486.2009.00880.x
English B. Horace i English Ava Champney, Obuhvatni rečnik psiholoških i psihoanalitičkih pojmova, Savremena administracija, Beograd, 1972.
Guilford, P. John, The nature of human intelligence, McGrow-Hill, New York, 1967.
Kaufman C. James., Beghetto A. Ronald, Beyond Big and Little: The Four C Model of Creativity. Review of General Psychology, 13(1), pp 1–12.
Kettler Todd., Kristen N. Lamb & Mullet-Dekelaita Diana, Developing Creativity in the Classroom: Learning and Innovation for 21st-Century Schools, Prufrock Press Inc. Waco, 2018.
Kvaščev Radivoj, Mogućnosti i granice razvoja inteligencije, Nolit, Beograd,1981.
Lubart I. Tod. and Sternberg J. Robert, An investment approach to creativity: Theory and data. In The creative cognition approach, edited by : S. M. Smith, T. B. Ward, and R. A. Finke, pp. 269–302,MA: MIT Press, Cambridge, 1995.
OECD, 2019a, PISA 2021 Creative thinking framework (third draft). https://www.oecd.org/pisa/publications/PISA-2021-creative-thinking-framework.pdf, datum pristupa 02.09.2023.
OECD ,2019b,Future of Education and Skills 2030: OECD Learning Compass 2030. https://www.oecd.org/education/2030-project/teaching-and-learning/learning/learning-compass-2030/, datum pristupa 18.09.2022.
Pušina Amir, Ljudska kreativnost:psihologijski modeli. Filozofski fakultet, e-izdavaštvo, Sarajevo, 2020a.
Pušina Amir, Navođenje na kreativnost:psihologijski fundamenti, Filozofski fakultet, e-izdavaštvo, Sarajevo, 2020b.
Radonjić Slavoljub, Psihologija učenja, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1985.
Renzulli S. Joseph, Re-examining the role of gifted education and talent development for the 21 century: A four-part theoretical approach, Gifted Child Quarterly, 56, pp. 150–159. doi: 10.1177/0016986212444901.st
Slatina Mujo, Od individue do ličnosti: uvođenje u Teoriju konfluentnog obrazovanja, Dom Štampe, Zenica, 2005.
Slatina Mujo, O pedagogiji čovjeka: od čovjeka kao bića učenja do učećeg društva. Ilum d.o.o., Bužim, 2023.
Sternberg, J. Robert & Grigorenko L. Elena, Teaching for successful intelligence (2nd ed.). Corwin Press, Thousand Oaks, CA, 2007.
Sternberg J. Robert., Jarvin Linda & Grigorenko L. Elena, Teaching for wisdom, intelligence, creativity, and success. Skyhorse Publishing. E. L., New York, 2009.
Sternberg J. Robert., Lubart I. Todd, An ivestment theory of creativity and its development. Human Development, 34(1), pp. 1– 31.
Šverko.R., Arnautalić, E., Dedić, A. Kud plovi ovaj brod.Tekst preuzet sa https://tekstovi.net/2,3658,49064.html, datum pristupa 01.09.2023.
Wallas Graham, The all of thought, Harcourt Brace and World, New York, 1926.
Zhang Li-Fang., Sternberg J. Robert (2011). Revisiting the investment theory of creativity. Creativity research journal, 23(3), pp. 229–238.
