Kriza paradigme pedagogijske znanosti ili nedostatak znanstvene perspektive?
DOI:
https://doi.org/10.5644/DIJALOG.2023.3-4.02Keywords:
pedagogijska paradigma, znanstvena perspektiva, humanističko-razvojna paradigma, pedagogija čovjeka, kritička pedagogijaAbstract
Da li trenutna kriza pedagogijske znanosti predstavlja u kuhnovskom smislu krizu paradigme ili se radi o tome da je nedostatak prepoznatljive pedagogijske znanstvene perspektive uvjetovan imperativom interdisciplinarnosti zbog kojega se više ne može vidjeti suština pedagogije kao znanosti. Možda se kriza može razriješiti, ne iznalaženjem nove paradigme, već povratkom na, kako je Edgar Morin naziva, „izgubljenu paradigmu – ljudsku prirodu“. S obzirom da odgoj, kao predmet pedagogijske znanosti, predstavlja izgradnju, oblikovanje čovjeka, u središtu odgojnog djelovanja treba biti čovjek. Teorijska interpretacija odgoja/obrazovanja mora se izvoditi iz ljudske prirode i iz same suštine odgoja, odnosno njegove suštinske antropološke dimenzije. Humanističko-razvojna paradigma, bazirana na pretpostavci o transformativnom potencijalu ljudskoga bića, odnosno holističkom pristupu razvoju ličnosti, predstavlja, dakle, paradigmu na kojoj suvremena pedagogija može zasnivati svoju znanstvenu perspektivu. U radu će poseban fokus biti na pedagogiji čovjeka, odnosno teoriji antropoloških odgojnih/obrazovnih polja i teorijama kritičke pedagogije kao primjerima teorija zasnovanih na humanstičko-razvojnoj pedagogijskoj paradigmi.
References
Bognar, Branko, „Pedagogija na putu prema pluralizmu znanstvenih paradigmi i stvaralaštvu“ u Neven Hrvatić i Anita Klapan (ur.), Pedagogija i kultura, Hrvatsko pedagogijsko društvo, Zagreb, 2012, str. 100-110.
Morin, Edgar, Izgubljena paradigma: ljudska priroda, Scarabeus-naklada, Zagreb, 2005.
Ritzer, George, Mekdonaldizacija društva: istraživanje mijenjajućeg karaktera suvremenog društva, Naklada Jesenski i Turk-Hrvatsko sociološko društvo, Zagreb, 1999.
Imsen, Gunn, Šta je pedagogija?, Karpos, Loznica, 2022.
Lewis, Jeff, „Embracing the holistic/constructivist paradigm and sidestepping the post-modern challenge“ u Catherine Clark, Alan Dyson i Alan Millward, Theorising Special Education, Routledge Falmer, London and New York, 2005, str. 89-105.
Nida-Rṻmelin, Julian, Filozofija humanog obrazovanja, Školska knjiga, Zagreb, 2020.
Liessmann Konrad, Paul, Obrazovanje kao izazov, Školska knjiga, Zagreb, 2019.
Levkov, Ljiljana, Predgovor: Pedagogija između jave i stvarnosti ili o onima koji vjeruju da su sve izmislili i negoduju što moraju da odu. U: Philippe Meirieu, Pedagogija: mora se pružiti otpor, Data Status, Beograd, 2016.
Spitzer, Manfred, Digitalna demencija: kako mi i naša djeca silazimo s uma, Naklada Ljevak, Zagreb, 2018.
Palekčić, Marko, Pedagogijska teorijska perspektiva: Značenje teorije za pedagogiju kao disciplinu i profesiju, Erudita, Zagreb, 2015.
Polić, Milan, Čovjek-Odgoj-Svijet: Mala filozofijskoodgojna razložba, Kruzak, Zagreb, 1997.
Slatina, Mujo, O pedagogiji čovjeka: od čovjeka kao bića učenja do učećeg društva, Ilum, Bužim, 2023.
Freire, Paulo, Pedagogija obespravljenih, ODRAZ – Održivi razvoj zajednice, Zagreb, 2002.
Freire, Paulo, Education for Critical Consciousness, Seabury Press, New York, 1983.
Meirieu, Philippe, Pedagogija: mora se pružiti otpor, Data Status, Beograd, 2016.
Greenfield, Susan, Promjene uma: Kako digitalne tehnologije utječu na naš mozak, Školska knjiga, Zagreb, 2018.
