Dejtonska Bosna i Hercegovina – novi Berlinski zid međunarodne zajednice?
DOI:
https://doi.org/10.5644/DIJALOG.2024.1-2.04Keywords:
Bosna i Hercegovina, Berlinski zid, Dejtonski mirovni sporazum, međunarodna zajednica, mirovni pregovoriAbstract
Pad Berlinskog zida ne predstavlja kraj podjela na relaciji Istok – Zapad, već njihovo premještanje u nove geografske okvire. Raspad komunizma i, skupa s njim, jugoslovenske federacije, predstavljao je priliku za pomjeranje geopolitičkih rasjeda iz epicentra Evrope na njenu periferiju. Još od Drugog svjetskog rata lideri Antifašističke koalicije imali su dogovor „o našim poslovima na Balkanu“ (Siracusa, 1981: 381), dijeleći Jugoslaviju na zapadnu i sovjetsku zonu uticaja (Šulce, 2002). Funkcionalni odraz ove podjele iskazat će se raspadom Jugoslavije, te ostankom Srbije u istočnoj, odnosno Slovenije i Hrvatske u zapadnoj političkoj hemisferi. Balkanska granica između novog Zapada i Istoka bit će postavljena u Bosni i Hercegovini čiji je preovlađujući, bošnjački demografski supstrat, pretvoren u živi politički zid. Takav razvoj događaja osiguran je dozvoljenim ratom protiv Bosne i Hercegovine kojim je izmjenjena politička zbilja ove zemlje, ostavljene na marginama Evrope. Formirana „na osnovi kršćanskih vrednota“ (Davie, 2005: 23) i logici bolne ali realistične obnove vlastite kršćanske sadržine (Branch, 2009), Evropa se nije mirila s mogućnošću preovlađujuće muslimanske države u svojim okvirima. Unitarna Bosna i Hercegovina, onda i danas, tumačila se kao eufemizirana politička dominacija Bošnjaka. S tim u vezi rat protiv Bosne i Hercegovine međunarodni donosioci odluka okončali su mirovnim sporazumom, kojim su izgrađena dva nova geopolitička zida: prvi – na zapadnoj hemisferi Bosne i Hercegovine – razdvajao je Evropu od njenog muslimanskog ostatka dok je drugi, na istoku zemlje, tenziju između Zapada i Rusije amortizirao umetanjem bošnjačke demografske tampon zone. Povijesno je pitanje može li se mirovni ugovor smatrati valjanim ukoliko “prešutno sadrži povod budućem ratu” (Kant, 2000:115), odnosno da li međunarodna zajednica, kreirajući bosanski mir, stvara uslove njegove suprotnosti.
References
Althusius, J. (2003). Politika. Politička misao, Vol. XL, br. 4.
Asad, T. (2008). Formacije sekularnog – Hrišćanstvo, Islam, Modernost. Beograd, Časopis Beogradski krug.
Begić, I. K. (1997). Bosna i Hercegovina od Vanceove misije do Daytonskog sporazuma. Sarajevo, Bosanska knjiga.
Branch, T. (2009). The Clinton Tapes. New York-London-Toronto-Sydney, Simon & Schuster.
Chollet, D. (2007). Tajna povijest Daytona. Zagreb, Global Marketing – Tehnička knjiga.
Cooper, R. (2009). Slom država. Zagreb, Profil International.
Davie, G. (2005). Religija u suvremenoj Europi. Zagreb, Golden Marketing – Tehnička knjiga.
Davie, G. (2007). Religion in Europe in the 21st Century: The Factors to Take into Account. Cambridge, Cambridge University Press.
Davutoğlu, A. (2001). Sukob interesa: jedno objašnjenje svjetskog (ne) reda. Znakovi vremena – Časopis za filozofiju, religiju, znanost i društvenu praksu, 11.
Deklaracija predsjednika Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i predsjednika Republike Hrvatske, Ženeva, 14. 9. 1993.
Dopis predsjednika SDP-a, Nijaza Durakovića, Reformista, Selima Bešlagića, HSS, Iva Komšića, LBO, Adila Zulfikarpašića i Muhameda Filipovića, te članova Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Tatjane Ljuić-Mijatović, Mirka Pejanovića i Mira Lazovića, Ženeva, 3. 8. 1993.
Duraković, N. (2011). Prilog raspravi o ustavnim promjenama u Bosni i Hercegovini. Sarajevo, Godišnjak Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”.
Filandra, Š. (2001). Muslimani i Evropa s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Sarajevo, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, Svezak 11. Br. 19-20.
Filandra, Š. (2012). Bošnjaci nakon socijalizma. Sarajevo-Zagreb, Preporod-Synopsis.
Filipović, M. (1993). Lično pismo upućeno Aliji Izetbegoviću. Cirih, 4. 1. 1993.
Glaurdić, J. (2011). Vrijeme Europe – zapadne sile i raspad Jugoslavije. Zagreb, Mate.
Granić, M. (2019). Diplomatska oluja, sjećanja najdugovječnijeg Tuđmanovog ministra. Zagreb, Večernji List.
Hantigton, P. S. (2004). Treći talas. Beograd, Stubovi kulture.
Hejvud, E. (2004). Politika. Beograd, Clio.
Hodge, C. (2007). Velika Britanija i Balkan. Zagreb, Detecta.
Huntington, S. (1998). Sukob civilizacija. Zagreb, Izvori.
Informacija ministra vanjskih poslova Republike Bosne i Hercegovine, upućena predsjedniku Predsjedništva i predsjedniku Vlade Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 28. 9. 1994.
Isensee, J. (1999). Nacija kao političko jedinstvo. Politička misao, Vol. XXXVI, br. 4.
Kant, I. (2000). Pravno-politički spisi. Zagreb, Politička kultura.
Kant, I. (1996). Prema vječnom miru. Politička misao, Vol. XXXIII, br. 1.
Karčić, H. (2009). Izbor rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Bosni i Hercegovini 1992 – 2009. Sarajevo, Connectum.
Komšić, I. (2006). Preživljena zemlja – tko je, kada i gdje dijelio BiH. Sarajevo, Prometej.
Kisindžer, H. (2016). Diplomatija. Beograd, Kosmos.
Krestić, Đ. V. (2017). Velikohrvatske pretenzije na Vojvodinu i Bosnu i Hercegovinu. Beograd, Srpska akademija nauka i umjetnosti.
Le Goff, Ž. (2010). Da li je Evropa stvorena u srednjem veku. Beograd, Clio.
Magnetofonski snimak sedamnaeste sjednice Skupštine srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, Pale, 25. i 26. 7. 1992.
Mahmutćehajić, R. (1997). Bosna kao neznanje. Sarajevo, Dijalog – Časopis za filozofiju i društvenu teoriju, 03.
Mahmutćehajić, R. (2006). Bosna nakon Dejtona. Duh Bosne.
Marković, G. (2009). Uvod u politički sistem Bosne i Hercegovine – izabrani aspekti. Sarajevo, Sarajevo Open Centre.
Mastnak, T. (2007). Evropa – istorija političkog pojma. Beograd, Beogradski krug – Centar za medije i komunikacije.
Mihailović, K., & Krestić, V. (2017). Memorandum SANU posle trideset godina. Beograd, Novosti.
Petrović, V. (2016). Srpske političke elite i Londonska konferencija. Beograd, Institut za savremenu istoriju.
Radio-televizija Bosne i Hercegovine. (1995). Dnevnik 2. Sarajevo, 22. 11. 1995.
Sadiković, E. (2014). Evropa regija – Kohezijska politika Evropske unije i Zapadni Balkan. Sarajevo, TKD Šahinpašić.
Siracusa, M. J. (1981). The Night Stalin and Churchill Divided Europe: The View from Washington. The Review of Politics, 43(3).
Službeni list SR BiH. (1990). Sarajevo, broj: 21/90.
State Department. (1996). Dayton History Project, Interview with Warren Christopher, 30. 10. 1996. https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/1996-10-30.pdf
State Department. (1996). Dayton History Project Interview with Madeline Albright, 28. 10. 1996. https://www.cia.gov/library/readingroom/docs/1996-10-28.pdf
Stenogram intervjua autora rada s akademikom Muhamedom Filipovićem, Sarajevo, 2018.
Stenogram sa sastanka predsjednika Republike Hrvatske sa delegacijom HDZ BiH, 27. 12. 1991. godine, u Stenogrami o podjeli Bosne, Galić Štefića, Bahtijar Amer (2017), Centar za kritičko mišljenje/Tacno.net.
Stenogram sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 7. 5. 1992.
Stenogram 101. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 25. 5. 1992.
Stenogram 229. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 26. 11. 1993.
Stenogram 231. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 15. 12. 1993.
Stenogram nastavka 280. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 12. 4. 1995.
Stenogram nastavka 282. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 23. 4. 1995.
Stenogram 297. sjednice Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 3. 10. 1995.
Stenogram sjednice Vrhovnog savjeta odbrane Savezne Republike Jugoslavije, Beograd, 6. 12. 1995.
Šarčević, E. (2008). Dejtonski Ustav: karakteristike i problemi. Sarajevo, STATUS – Magazin za političku kulturu i društvena pitanja.
Šarinić, H. (1999). Svi moji tajni pregovori sa Slobodanom Miloševićem. Zagreb, Globus International.
Šulce, H. (2002). Država i nacija u evropskoj istoriji. Beograd, Filip Višnjić.
Trnka, K. (1993). Komentar rezultata Ženevske konferencije o Bosni i Hercegovini. Ženeva, 31. 1. 1993.
Unija tri republike. (1993). Oslobođenje, Sarajevo, 31. 7. 1993.
Zapisnik sa razgovora državno-političkog vodstva Hrvatske sa predstavnicima Hrvatske demokratske zajednice i hrvatskim predstavnicima iz Bosne i Hercegovine. Zagreb, 17. 9. 1992.
Zapisnik sa četrdeset druge sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. 18. i 19. 7. 1994.
Zapisnik sa sastanka Kluba poslanika prije dvadeset četvrte sjednice Narodne Skupštine Republike Srpske. Bijeljina, 8. 1. 1993.
Zapisnik sa dvadeset pete sjednice Narodne Skupštine Republike Srpske. Pale, 19/20. 1. 1993.
Zapisnik sa dvadeset šeste sjednice Narodne Skupštine Republike Srpske. Bileća, 3. 4. 1993.
Zapisnik sa tridesete sjednice Narodne Skupštine Republike Srpske. Jahorina, 5/6. 5. 1993.
Zapisnik razgovora predsjednika Republike Hrvatske, Franje Tuđmana, sa predstavnicima „Herceg-Bosne“. Zagreb, 13. 2. 1994.
Zapisnik sa trideset devete sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Pale, 24. i 25. 3. 1994.
Zapisnik sa četrdeset treće sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Pale, 28. 7. 1994.
Zapisnik sa četrdeset šeste sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Pale, 9, 10. i 11. 11. 1994.
Zapisnik sa pedesete sjednice Narodne skupštine Republike Srpske. Sanski Most, 15. i 16. 4. 1995.
Zimmerman, W. (1997). Izvori jedne katastrofe. Zagreb, Globus.
