Heideggerov Kraj
DOI:
https://doi.org/10.5644/DIJALOG.2024.1-2.01Keywords:
Heidegger, filozofija, metafizika, ontologija, izvjesnost, budućnost, krajAbstract
Do sada je pitanje teze o kraju filozofije u Heideggerovom trećem periodu mišljenja ostalo uglavnom nerazriješeno. Ukoliko pogledamo baze znanstvenih članaka možemo pronaći svega nekoliko radova koji govore o Heideggerovoj tezi kraja filozofije. A, pitanje kraja se zapravo isporučuje sabirnim mjestom Heideggerovog cjelokupnog opusa i njegovoj vrijednoj pažnje samoevaluaciji – jer, teza kraja filozofije predstavlja zapravo produbljivanje ili pak zaoštravanje ili naposljetku radikaliziranje Heideggerovih projekata prvoga i drugoga perioda mišljenja. Naprosto: Heidegger izlažući tezu o kraju filozofije zapravo mijenja početne pozicije, raskida s problemima sa kojima se suočavao decenijama, insistira na novim postavkama i postulira zadaću novoga početka. Glavna hipoteza ovog istraživanja koje slijedi jeste mogućnost određivanja Heideggerovog cjelokupnog opusa fenomenom kraja – usprkos različitim metodološkim promjenama višedecenijskih prevrata i poznih preusmjeravanja. Cilj je dokazati da je Heideggerovo spisateljstvo usmjereno fenomenu kraja.
Ova teza će se istraživati kroz analizu Heideggerove borbe sa (ne)izvjesnošću, Heideggerovo posadašnjenje budućnosti i Heideggerovo insistiranje na dovršenju.
References
Alfeyev, H. (2008). Eschatology. U: The Cambridge Companion to Orthodox Christian Theology.
Cambridge: Cambridge University Press.
Balthasar, H. U. (1937). Apokalypse der deutschen Seele: Studien zu einer Lehre von letzten Haltungen. Einsiedeln: Pustet.
Berthold-Bond, D. (1988). Hegel’s Eschatological Vision: Does History Have a Future? History and Theory, 27 (1).
Bernhardt, R. (1990). Der Absolutheitsanspruch des Christentums: Von der Aufklärung bis zur pluralistischen Religionstheologie. Gütersloh: G. Mohn.
Gray, J. G. (1953). Heidegger” Evaluates” Nietzsche. Journal of the History of Ideas, 1.
Heidegger, M. (1988). Razgraničenje analitike tubitka prema antropologiji, psihologiji i biologiji. U: Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.
Heidegger, M. (1988). Tubitak i govor. Jezik. U: Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.
Hajdeger, M. (1982). Prevladavanje metafizike. U: Mišljenje i pjevanje. Beograd: Neolit.
Hajdeger, M. (2000). Doba slike sveta. Šumski putevi. Beograd: Plato.
Hajdeger, M. (2000). Ničeove reči bog je mrtav. U: Šumski putevi. Beograd: Plato.
Heidegger, M. (1972). Uvod. Što je metafizika? U: Uvod u Heideggera. Zagreb: RKSOH.
Heidegger, M. (1996). O humanizmu. U: Kraj filozofije i zadaća mišljenja. Zagreb: Naprijed & Brkić i sin.
Heidegger, M. (1988). Formalna struktura pitanja o bitku. Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.
Hajdeger, M. (2000). Šumski putevi. Beograd: Plato., str. 6.
Heidegger, M. (2000) Introduction to Metaphysics. New Haven, CT: Yale University Press.
Heidegger, M. (1977). Sein und Zeit. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.
Heidegger, M. (1981). Wie wenn am Feiertage... U: Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.
Hajdeger, M. (2009). Ničeova metafizika. U: Niče II. Beograd: Fedon.
Heidegger, M. (1991). The Principle of Reason. Bloomington&Indianas: Indiana University Press.
Hajdeger, M. (1998). Kraj filozofije i zadaća mišljenja. U: O stvari mišljenja. Beograd: Plato.
Heidegger, M. (2007). Zur Sache des Denkens. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.
Heidegger, M. (1988). Okolsko okolnoa svijeta i prostornost tubitka. U: Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.
Heidegger, M. (1988). Bitak-u-svijetu uopće kao temeljno ustrojstvo tubitka. U: Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.
Heidegger, M. (1996). Nietzsches Metaphysik. U: Nietzsche II. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.
Heidegger, M. (1991). Kant und das Problem der Metaphysik. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.
Heidegger, M. (1972). Martin Heidegger liest Hölderlin [zvučni zapis]. Stuttgart: Klett-Cotta.
Heidegger, M. (1981) Erläuterungen zu Hölderlins Dichtung. Frankfurt am Main: Vittorio Klosermann.
Heidegger, M. (1996). Nietzsche I. Frankfurt am Main: Vittorio Klostermann.
Hajdeger, M. (1998). O stvari mišljenja. Beograd: Plato.
Heidegger, M. (2004). Fenomenologija religioznog života. Zagreb: Demetra.
Hӧlderling, F. (1913). Übersetzungen und Briefe. U: Sämtliche Werke (5). München: Verlag Georg Müller.
Kant, I. (1919). Kritik der reinen Vernunft. Leipzig: Verlang von Felix Meiner.
Kant, I. (1998). First Preface. In: The Critique of Pure Reason. Cambridge: Cambridge University Press.
Löwith, K. (1964). From Hegel to Nietzsche: The Revolution in Nineteenth Century Thought. New York: Columbia University Press.
O’Regan, C. (1994). The Heterodox Hegel. Albany, NY: SUNY Press.
Petrović, G. (1988). Uvod u ‘Sein und Zeit’. U: Bitak i vrijeme. Zagreb: Naprijed.
Ritschl, A. (1889). Die christliche Lehre von der Rechtfertigung und Versöhnung. Bonn: Adolph Marcus.
Stanislavac, M. (1979). Kant i Heidegger ili o konačnosti. U: Kant i problem metafizike. Beograd: Mladost.
Sauter, G. (1988). The Concept and Task of Eschatology—Theological and Philosophical Reflections. Scottish Journal of Theology, 41(4).
Trabbic, J. G. (2017). A critique of Heidegger’s critique of Christian philosophy in the “Introduction to Metaphysics.” Religious Studies, 53 (1): 71–86.
Troeltsch, E. (1910). ‘Eschatologie: dogmatisch’, Religion in Geschichte und Gegenwart. Tübingen: Mohr Siebeck.
Uzelac, M. (2014). Vječna pitanja na novom raskrižju: Filozofska istraživanja no 34, vol 3.
Zachhuber, J. (2013). Theology as Science in Nineteenth-Century Germany: From F.C. Baur to Ernst Troeltsch. Oxford: Oxford University Press.
Wolfe, J. (2019). The eschatological turn in German philosophy. Modern Theology, 35 (1).
Wolfe, J. (2013). Heidegger’s Eschatology: Theological Horizons in Martin Heidegger’s Early Work. Oxford: Oxford University Press
